Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Carska rapsodija okusa i mirisa duž Vinske ceste Hercegovine

Vinsku cestu Hercegovine kao specifičan turistički proizvod implementirao je USAID Turizam projekat u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH.

Upravo je USAID Turizam okupio bh. novinare i novinarke i poveo nas u promotivnu turneju kako bismo se upoznali s Vinskom cestom Hercegovine. U dva dana putovanja imali smo priliku upoznati se sa vinarijama, vinarima, sa procesom branja grožđa, ali i procesima u vinarijama. Imali smo priliku da uživamo i u Festivalu vrhunskih vina BLAŽ Enology u Međugorju, ali i da obiđemo Vinariju Begić u Prologu. Da Hercegovina nisu samo vinogradi i vinarije te da bi se ova ruta mogla obogatiti i kulturnim, historijskim i avanturističkim turizmom uvidjeli smo posjetom vodopadu Kravica i Tvrđavi hercega Stjepana u Ljubuškom.

Carsko vino

Ali krenimo redom. Putovanje je počelo posjetom Carskim vinogradima u Mostaru. Iako je berba već počela pa nismo uspjeli otrgnuti nijedan grozd, imali smo sreće jer smo susreli traktor koji je prevozio obrano grožđe do vinarije i sa njega smo uspjeli “ukrasti” koju bobu te se uvjeriti u slatkoću grožđa. S obzirom na okus, mogu reći da nije ni čudo što se zovu carski. A za naziv Carski vinogradi zaslužan je prema riječima Armina Žale, tehnologa u vinariji Carski vinogradi Mostar, sam austrougarski car Franjo Josip, koji je prepoznao potencijal lokaliteta, s obzirom na prije svega broj sunčanih dana i naredio da se tu posadi vinova loza te proizvodi vino za njegove potrebe.

Kako tada tako i danas iz Carskih vinograda izlaze carska vina, prije svega, Žilavka i Blatina.

- Berba obično traje oko 20 dana. Mi već nekoliko dana beremo žilavku i počinjemo proces pravljenja vina. Nakon toga slijede vranac i blatina. Očekujemo 400 tona svježeg grožđa, a svi pokazatelji govore da će biti dobra berba, kazao nam je Žale.

Pokazao nam je kako teče proces i kako je tradicionalna proizvodnja nadograđena modernom kako bi se grožđe sa 140.000 čokota vinove loze, koji se nalaze na 40 hektara, pretočilo u vino carskog okusa.

Posjetom Carskom vinogradu kod Mostara ne uživa se samo u vinu nego i u ukusnoj hrani, tako da smo se teška srca oprostili od ove vinarije, ali smo se radovali onome što nas čeka.

A dočekao nas je šesti festival vrhunskih vina BLAŽ Enology 2022. u Međugorju. Na ovogodišnjem festivalu se, prema riječima Andrije Vasilja iz Organizacijskog odbora festivala, predstavilo 27 vinarija i pet izlagača iz gastronomije.

- BLAŽ traje već desetak dana, prvo smo imali edukacije somelijerstva, gdje su educirana 42 polaznika, poslije toga smo imali radionicu s najboljim hrvatskim somelijerom Sinišom Lasanom. Sad smo ovdje na jednom svjetskom eventu, kazao je Vasilj s ponosom ističući podatak da je Hercegovina ušla u Iter Vitis.

A koliki je značaj ulaska u Iter Vitis kazala nam je i njegova predsjednica Emanuela Panke, ističući kako tu organizaciju čini mreža od 25 zemalja.

- Promoviramo, naravno, vinski turizam, ali i kompletno naslijeđe vezano za vino, što može obuhvatiti i kulturu i arheologiju i slično. Veoma smo sretni što možemo poželjeti dobrodošlicu Vinskoj cesti Hercegovine jer smatramo da je to sjajna destinacija koja je spremna za otkrivanje od turista širom svijeta, naglasila je Panke.

Da je Iter Vitis vrhunska prilika za unapređenje turističke ponude, poručila je i federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo, koja je istakla kako ulazak Vinske ceste Hercegovine u Iter Vitis našoj državi pruža mogućnost da stane rame uz rame sa zemljama koje su najveći proizvođači vina, poput Italije, Francuske, Španije, Portugala, Hrvatske...

- Priključenje ovoj kulturnoj ruti Vijeća Evrope uz promociju BiH i bh. vinara pruža velike mogućnosti da se svi oni koji žive u šest gradova i općina koji se nalaze na hercegovačkoj vinskoj cesti ujedine i prodaju svoje proizvode, dakle ne samo vino nego i sir, med, smokve, masline i sve drugo, kazala je Đapo, dodajući kako su se želje turista promijenile, te da se oni sada žele vratiti prirodi, ići u ruralna područja i sa svojim porodicama i prijateljima provoditi vrijeme u nečemu kao što je “naša čarobna Hercegovina”.

Da je Hercegovina čarobno mjesto, potvrdio je i Vjekoslav Vuković, dopredsjednik VTKBiH.

- VTKBiH uvijek podržava ovakve događaje. Ovo više nije samo rapsodija dobrog okusa, dobrog vina, dobre hrane. Nekada smo govorili o Hercegovini kao o maloj vinskoj školi, a to je danas vinska akademija, kojoj će Iter Vitis pomoći da se nađe na nezaobilaznoj turističkoj mapi svijeta, kazao je Vuković.

Obilazeći festival, susreli smo stotine Hercegovaca, ali i drugih građana koji su se došli uvjeriti koje je vino najbolje.

Jedno od najboljih vina već godinama dolazi iz Podruma Vukoje iz Trebinja.

- Kroz ugostiteljske i turističke kapacitete Podruma Vukoje godišnje prođe više od 50.000 ljudi, od somelijera, enologa, ali i običnih ljudi koji vole vino. Stara rimska poslovica kaže: Ako hoćete upoznati jedan narod, sjedite za njegov sto, probajte njegovo vino, probajte njegovu hranu i vidjećete kakvi su to ljudi. Ja mislim da su Hercegovci dobri ljudi, da imaju dobru energiju, veliko gostoprimstvo te da su vinske ceste snažno povezale Hercegovinu, što ćemo pokazati i kroz Iter Vitis šireći ponudu na proizvođače maslina, nara, grožđa, meda, smokvi..., poručio je vlasnik Podruma Vukoje Radovan Vukoje.

BLAŽ je zamišljen kao destinacija koja bi trebalo da Hercegovinu predstavi kao vinsku regiju, što je prema riječima posjetilaca, ali i izlagača itekako opravdao.

Jake vinske veze već godinama stvara i Vinarija Begić iz Prologa. Teško je riječima opisati ljepotu mjesta u kojem je smještena ova vinarija. Uz samu granicu sa Hrvatskom porodica Begić uspjela je da napravi pravu domaćinsku vinariju u kojoj se u svakom momentu osjećate kao kod kuće, počev od hrane pa preko vina, ali i ukusnog voća i povrća.

Ozbiljna priča

Dočekao nas je Branimir Begić, vlasnik vinarije, koji nam je kazao da je sve počelo jako davno, ali su proizvodili vino samo za svoje potrebe. Priča se da tako kažemo uozbiljila 1998. godine, kada su proizveli 600 boca vina. Danas iz ove vinarije godišnje izađe oko 40.000 litara vina.

I u Vinariji Begić u toku je berba, sve još miriše na sok od grožđa jer proces vrenja žilavke tek počinje.

- Cilj nam je da proces vrenja traje što duže, kaže nam Branimir dok nas provodi kroz samu vinariju i objašnjava procese nastanka vina koje je prepoznato i na svjetskoj sceni.

Naime, ove godine su na Decanter - najveće svjetsko takmičenje vina poslali dva vina Plavac mali clasic i Plavac mali premium. Clasic je osvojio srebro, a premium bronzu.

Dok mi komentarišemo da je očito riječ o odličnim vinima, a ne nekim lošim, Branimir kaže:

- Najveći uspjeh Hercegovine i vinarija je što danas ne možete popiti loše vino iz vrhunske butelje. Da neko kaže da je neko vino loše, to ne postoji, sve žilavke su vrhunske, a dalje je stvar ukusa.

Da je sve vrhunskog kvaliteta zaista smo se uvjerili u toku ovog putovanja, svi vinari se trude da opravdaju ulazak u Iter Vitis, a koliko im je do toga stalo govori i podatak da je cijeli proces završen za manje od godinu, a već se razmišlja o proširenju ponude. Jer kao što smo se mogli uvjeriti, potencijala imamo, vino i hrana idu zajedno i proizvođači se već uvezuju pa smo u Vinariji Begić uz njihovo vino kušali sir proizvođača iz njihovog sela.

Da smo imali još dva puta više vremena, ne sumnjam da bismo isto uživali kao u ova dva dana koja su nas uvjerila da Hercegovina zaista ima brojne potencijale, vrhunski kvalitet svih proizvoda i da ćete sigurno požaliti ako uskoro ne krenete Vinskom cestom Hercegovine.